Županijsko državno odvjetništvo je u slučaju šibenske afere posve autonomno i nije, tvrdi Žganjer, izloženo bilo kakvim političkim i drugim pritiscima. "No, kad bi bilo više dobre volje, možda bi stvari išle brže, a možda bi, kazat će, i u predmetu Varivode i Gošići (rasprava pred Županijskim sudom dogovorena za 6. veljače) bili suočeni s nekim fantomskim otkrićima, ali smo tu u zoni jedne fluidne sintagme "nacionalne sigurnosti", a to se može ovako i onako tumačiti."

U ŽARIŠTU: ŽELJKO ŽGANJER, ŽUPANIJSKI DRŽAVNI ODVJETNIK
U ŠIBENIKU, O PROCESUIRANJU RATNIH ZLOČINA

U šibenskom Županijskom državnom odvjetništvu nastoje, veli Željko Žganjer, profesionalno i pošteno raditi svoj posao te procesuirati samo ono za što drže da je kazneno djelo, tj. kriminal. Nisu imali nikakvih kontakata s Haaškim sudom niti je od njih potraživana dokumentacija o događanjima tijekom i nakon Oluje...

Piše: Davorka BLAŽEVIĆ

---

Uskoro će se navršiti pune dvije godine otkako je, na tragu unutarstranačkih HDZ-ovih sukoba, eksplodirala tzv. šibenska afera u kojoj se tretiraju ratna događanja iz 1993. g. te za teške inkriminacije i ratne zločine optužuju pojedini pripadnici vojne policije i lokalni dužnosnici HDZ-a. Dio kompromitirajuće dokumentacije iz tog vremena objavljen je u medijima, kao i svjedočenje jednog od krunskih svjedoka, Marija Barišića, bivšeg zapovjednika 2. satnije 72. bojne VP-a koji je odlučio javno razotkriti neke od mračnijih stranica i aktera iz Domovinskog rata.

Istraga u tijeku

Županijsko državno odvjetništvo tragom napisa u novinama otvorilo je postupak i pokrenulo istragu, te je tijekom dvije godine saslušano nekoliko desetaka svjedoka. Međutim, tek će nedavno biti objelodanjen i prvi konkretni rezultat dvogodišnje istrage. Županijski državni odvjetnik u Šibeniku Željko Žganjer izvijestio je javnost da je pokrenuta istraga protiv Tvrtka Pašalića, bivše zapovjedne osobe u 72. bojni VP-a, i to za četiri kaznena djela poticanja na teško ubojstvo čelnih ljudi šibenske Policijske uprave u vrijeme najžešćeg rata (načelnik PU Nikole Vukošića i načelnika Odjela krim-policije Ive Fuština).
U dijelu javnosti taj je potez Odvjetništva protumačen kao linija manjeg otpora jer se, kako neki tvrde, ono ne usudi upustiti u procesuiranje događanja u vojnom pritvoru Kuline, gdje su tijekom 1992. i 1993. g. navodno bili zlostavljani zarobljeni pripadnici pobunjeničke srpske vojske i zarobljeni srpski civili. Takvu tezu Žganjer odlučno demantira, napominjući da se u slučaju Kuline posve logično prava i potpuna informacija može dobiti samo od potencijalnih oštećenika (možebitno zlostavljanih pripadnika pobunjeničke srpske vojske i civila), a mnogi od njih su nedostupni. Dio ih je, naime, izbjegao u Oluji u SRJ, ali je moguće očekivati povratak makar nekih od njih jer se, ističe Žganjer, mahom radi o državljanima RH.
Na ocjenu o sporosti suda u postupanju po ovom predmetu, Žganjer je rezolutan: "Ovo državno odvjetništvo nikada neće srljati s tim kaznenim postupcima i oni će ići samo onda kada ocijenim da taj postupak ima realne izglede da završi odgovarajućom sudskom odlukom." Istina je da je između SRJ i RH potpisan sporazum o međusobnoj suradnji na otkrivanju zločina, ali je, priznat će, osobno vrlo rezerviran u odnosu na sadržaj iskaza koji bi u ovom trenutku mogao dobiti od jugoslavenskih vlasti (u eventualnom saslušanju svjedoka koji su trenutačno na području SRJ). Na posljetku, drži Žganjer, prijeko je potrebno i da se te osobe suoče s potencijalnim osumnjičenicima.
Dokumentacija iz vojnog pritvora Kuline nije baš besprijekorna, ali, kako tvrdi Žganjer, iz pravosudne dokumentacije se može doći do pravog i potpunog identiteta osoba koje su boravile na Kulinama. Neke su bile i procesuirane zbog kaznenih djela oružane pobune, bili su uhićeni i jedno vrijeme su proveli u vojnom pritvoru.

Ubijen, ali - živ

Nekim svjedocima se pokušava ući u trag, a napose je kontroverzan slučaj Marka Mađara za kojega se tvrdilo da je ubijen, no Odvjetništvo raspolaže i s nekim indicijama da bi mogao biti živ. Sve u svemu iz Županijskog državnog odvjetništva poručuju javnosti da nisu zaboravili na šibensku aferu, da se na tome intenzivno radi, ali se ne želi srljati na račun jeftinih političkih poena. "To su vrlo ozbiljne stvari i ne želim neodgovorno prozivati neke osobe za koje nemam dostatno razloga tvrditi da su odgovorne za određena kaznena djela. No, u slučaju Tvrtka Pašalića to nije tako, jer je sud prihvatio argumentaciju Državnog odvjetništva i smatra da postoji osnovana sumnja da su počinitelji ta kaznena djela (poticanje vojnih policajaca Marija Barišića i Milorada Paića na ubojstvo čelnika PU i likvidaciju jednog srpskog civila te jednog policijskog djelatnika srpske nacionalnosti; Barišić je dao iscrpno izvješće o tomu, Paić još nije saslušan, dok su Vukošić i Fuštin potvrdili da su bili informirani od Barišića i Paića o tomu)."

Divljački usmrćeni

Županijsko državno odvjetništvo je u slučaju šibenske afere posve autonomno i nije, tvrdi Žganjer, izloženo bilo kakvim političkim i drugim pritiscima. "No, kad bi bilo više dobre volje, možda bi stvari išle brže, a možda bi, kazat će, i u predmetu Varivode i Gošići (rasprava pred Županijskim sudom dogovorena za 6. veljače) bili suočeni s nekim fantomskim otkrićima, ali smo tu u zoni jedne fluidne sintagme "nacionalne sigurnosti", a to se može ovako i onako tumačiti." Županijsko državno odvjetništvo otvorilo je istragu i u slučaju Miljevačkog platoa, koja je u fazi krim-obrade. Riječ je o postupanju sa zarobljenim pripadnicima srpske pobunjeničke vojske (14 do 18 ljudi) pri oslobađanju Miljevaca. Svi ti smrtno stradali pripadnici srpske vojske bili su, navodi Žganjer, uniformirani, s nespornim obilježjima pripadnosti neprijateljskoj strani u sukobu i nakon obavljene ekshumacije, kojoj je i Žganjer bio prisutan u svojstvu zamjenika vojnog tužitelja, te predstavnici UNPROFOR-a i drugih međunarodnih organizacija, nije bilo nikakve sumnje da su usmrćeni na kriminalan način (nakon eventualnog zarobljavanja). To ni danas nije sporno, ističe. No, sporno je i postupanje sa zarobljenicima od kojih su neki, kao ratni zarobljenici i usmrćeni.

Lora na Internetu

U šibenskom Županijskom državnom odvjetništvu nastoje, veli Žganjer, profesionalno i pošteno raditi svoj posao te procesuirati samo ono za što drže da je kazneno djelo, tj. kriminal. Nisu imali nikakvih kontakata s Haaškim sudom niti je od njih potraživana ma kakva dokumentacija o događanjima tijekom i nakon Oluje, a u vezi s eventualnim optužnicama protiv nekih hrvatskih generala. Ni Žganjer, a ni njegov kolege u Županijskom državnom odvjetništvu u Zadru, nemaju nijednog izvješća ni podataka o zločinima koji su počinjeni na kninskom području u vrijeme gubernacije generala Čermaka, kada je ubijeno, primjerice i nekoliko staraca srpske nacionalnosti u selu Gruborima. No, možda bi se moglo naći na Internetu gdje su primjerice kompletna izvješća o događajima u splitskoj Lori...